Rekognosciranje podmorja Šibensko-kninske županije
Tijekom listopada i studenog 2012. Međunarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Šibensko-kninske županije. Pretraživanje je obuhvatilo podmorje od Kornatskog otočića Arta Velika do Zlarina. Ronilo se na ranije poznatim arheološki zanimljivim lokacijama i na nekim novim koje su izabrane na osnovu dojava kolega arheologa ili lokalnog stanovništva.
Pretraživanja su vršena Side Imaging Sonar-om. Njime je izvršeno skeniranje dna, a zatim je ronjenjem pregledan teren. Uz voditelja Mladena Pešića i Luke Bekića iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru u istraživanjima su sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Agencija Han-Vrana), Jerko Macura, Rok Kovačić te Petar Dobrović kao tehnička podrška..
Rekognosciranjem su pretražene dvije zanimljive, a dosad nedovoljno istražene lokacije. Prva lokacija je područje oko Skradina na rijeci Krki, Lenovac. Lenovac se nalazi nizvodno od ACI Marine u Skradinu, dio je operativne obale antičkog lučkog i trgovačkog središta sa zanimljivim arheološkim materijalom. Druga lokacija je prostor oko otoka Arta Velika koji se nalazi na plovidbenoj ruti kroz Pašmanski kanal s antičkim brodolomom.
Kamena struktura rimske operativne obale i nasipa nastalog njenim urušavanjem na području Lenovac prekrivena je ostacima mulja i sedrenim formacijama koje je stoljećima stvarala rijeka Krka. Debela naslaga mulja na dnu riječnog korita skriva ulomke tegula, pitosa te afričkih i istočno mediteranskih amfora. Ovi nalazi dokazi su dugogodišnjeg života i trgovačke razmjene. Zanimljiv je nalaz željeznog rimskog legionarskog koplja sa tuljcem za nasad koje je nađeno čvrsto zaraslo za stijene nasipa ispod operativne obale. Ovo je koplje svjedok korištenja Scardone (Skradina) kao luke za dopremanje namirnica za vojni logor u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) u 1. st.
U sklopu ovog rekognosciranja bilo je predviđeno pregledati i prostor nizvodno od Brljanskog jezera na rijeci Krki upravo zbog blizine Burnuma ali zbog niza problema (nepristupačnost terena, pripadnost jezera nacionalnom parku i sl.) ekipa nije bila u mogučnosti izvesti zaron.
O strateškom položaju otoka Arta Velika (Artion) na plovidbenoj ruti kroz Pašmanski kanal pisao je već u 7. st. Anonim Ravenjanin u djelu Cosmographia. Rekognosciranje je obuhvatilo prostor otočića Artice i Ule (Artice Male) koji se nalaze sjeverozapadno od otoka Arta Velika. Različit keramički materijal iz različitih razdoblja svjedočanstvo je dugogodišnje plovidbe i korištenja ovog prostora za sidrenje. Tipovi amfora Late Roman 2 otkrivaju kako se najintenzivniji promet odvijao u periodu od 4. do 7. stoljeća. Osim ovog tipa pronađene su i amfore tipa Forlimpopoli (1.-2. stoljeće). Podmorje otočića Artice označilo je najvjerojatnije kraj plovidbe za brod s teretom amfora Lamboglia 2 tipa koje su bile u upotrebi od 2. st. prije Krista do 1. st. nakon Krista, a danas se njegovi ostaci skrivaju na širokom prostoru u travi posidoniji koja prekriva morsko dno. Porazbacani ulomci različitih tipova amfora nalaze se u podmorju otoka Ula (Artica Mala). Tu se uz ulomke amfora Lamboglia 2 tipa nalaze i ulomci novovjekovnih keramičkih tanjura i ulomci tanjura tipa eastern sigillata B.
Rekognosciranje je obuhvatilo još tri arheološki zanimljive lokacije. Sidrištre u uvali Sovlje kod Tribunja, hrid Sanđela kod otoka Žuta i podmorje otočića Sustipanca kod Pirovca.
U južnom dijelu uvale Sovlje nađeno je nekoliko ulomaka amfora Lamboglia 2 tipa iz perioda od 1. do 2. stoljeća, afričke cilindrične amfore iz perioda od 3. do 4. stoljeća i veća količina novovjekovnih zdjelica datiranih od 15. do 18. stoljeća.
Na sjeverozapadnom dijelu hridi Sanđela evidentirana je velika količina lomljenog kamenja. Ovakva struktura kamena nije uočljiva na ostatku hridi stoga se pretpostavlja da se radi o lukobranu. Unutar kamene strukture pronađeno je nekoliko fragmenata grla i ručkica amfora koji ovu strukturu okvirno datiraju u antičko razdoblje.
Ronilo se uokolo otočića Sustipanca zbog navoda lokalnog stanovništva da se u podmorju ispod samostana nalaze dijelovi klesanih oltarnih pregrada i drugog crkvenog namještaja. Prilikom pregleda terena uočena je veća količina građevinskog materijala, tegula i kupa kanalica. Pronađen je jedan obrađeni kamen, moguće dio dovratnika, te manja količina novovjekovnog keramičkog posuđa.
Ostvarenjem ovog programa nastavlja se projekt rekognosciranja čija je glavna svrha nadopunjavanje baze podataka podvodnih arheoloških nalazišta na tlu Hrvatske, MACHU.HR, sustava bilježenja i zaštite koji se razvija u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru. Informacije iz baze trebale bi doprinjeti sustavu zaštite vrijednosti našega podmorja.
Marina Šimičić