Rekognosciranje podmorja Zadarske županije
Tijekom listopada i studenog 2012. godine Međunarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Zadarske županije. Pregledano je podmorje na području od otoka Vira do Vrgade. Ronilačke pozicije su odabrane na temelju dojava i informacija suradnika koji su sudjelovali na ovom programu. Ovom je prilikom otkriveno više sidrišta koja su služila kao sigurna utočišta brodovima na njihovoj plovidbi istočnojadranskom obalom, ali i brodolomi koji su se dogodili tijekom takvih plovidbi.
Prilikom istraživanja pomoću Side Imaging Sonara izvršeno je skeniranje dna, a ronjenjem je pregledan teren. U rekognosciranjima su uz voditelja istraživanja Mladena Pešića te Luke Bekića iz MCPA sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Javna ustanova Han-Vrana), prof.dr.sc. Zdenko Brusić, doc.dr.sc. Mato Ilkić, Mate Parica (Sveučilište u Zadru), Igor Mihajlović i Anita Jelić (Hrvatski restauratorski zavod - HRZ). Također su u radu sudjelovali vanjski suradnici ronioci Rok Kovačić i Jerko Macura, te Petar Dobrović kao tehnička podrška.
Rekognosciranjem je pregledano područje zapadne obale otoka Vira. Na ovoj se poziciji trebao nalaziti brodolom na dubini od nekoliko metara. Pregledom nije pronađen brodolom, a vađenje pjeska koje se obavljalo na ovom području je izbrisalo svaki trag njegove prisutnosti.
Sljedeća pregledana pozicija je lukobran u uvali Fažana u Petrčanima podno crkvice Sv. Bartula iz 11. stoljeća. Lukobran je tlocrtno dokumentiran. Lukobran je najvjerojatnije služio za potrebe zaštite od juga pomorcima koji su tijekom povijesti boravili u prostoru samostana ili okolnih objekata.
Prilikom rekognosciranja pregledane su dvije pozicije potencijalnih sidrišta. Pregled potencijalnog sidrišta u zapadnom dijelu uvale Petrčane nije dao rezultata. Na poziciji sidrišta u jugozapadnom dijelu otoka Ošljaka kod Zadra pronađeni su ulomci kasnoantičkih i novovjekovnih posuda. Ovi ulomci ukazuju na zaključak o korištenju sidrišta kroz duži vremenski period.
Arheološki je posebno vrijedno podmorje od mjesta Pakoštane prema otoku Vrgadi. Na ovom je području pregledano nekoliko zanimljivih i arheološki vrijednih pozicija. Radi se o nekoliko brodoloma.
Prvi je novovjekovni brodolom broda za prijevoz građevinskog materijala. Na njega ukazuje hrpa balastnog kamenja u podmoru sjevernog dijela otoka Veli školj. Fragmenti opeka i kupa kanalica između balastnog kamenja upućuju na zaključak kako se radi o brodolomu broda za prevoz građevinskog materijala. Pronađeni ulomci novovjekovnog posuđa ovaj brodolom smještaju okvirno u period 16. stoljeća.
Drugi je potencijalni kasnoantički brodolom s teretom amfora. Nalazi se u neposrednoj blizini novovjekovnog brodoloma. Ovdje su evidentirani fragmenti velikih cilindričnih amfora sjevernoafričkog porijekla, zatim kasnoantički fragmenti rebrastih amfora i dijelovi pitosa.
Osobito je zanimljivo podmorje otočića Babuljaša. Tu su evidentirani ostaci iz dva različita i ne povezana vremenska perioda. Radi se o ulomcima keramičkih posuda iz brončanog ili željeznog doba te ulomcima velikih cilindričnih amfora sjevernoafričke provenijencije i nekoliko tanjura od crvene gline terra sigillata chiara, koji su se mogli okvirno datirati od 3. do 4. stoljeća.
U podmorju Babuljaša pronađena je i veća hrpica staklenih boca s pečatom „Lajos Hunyadi“, zatim duboke zdjele s ušicama i fragmenti ostalog modernog materijala. Ovi nalazi najvjerojatnije predstavljaju teret manjeg broda iz modernog razdoblja. Pronađeni fragmenti venecijanskog stakla i dio duguljaste boce mogu se datirati u period od 13. do 15. stoljeća.
Dva su brodoloma evidentirana i u podmorju otoka Kozina. Prvi je devastirani brodolom na kojeg ukazuje nekoliko fragmenata amfora tipa Forlimpopoli koje se datiraju u period od 1. do 2. stoljeća. Priča lokalnog stanovništva o postojanju cjelovitih amfora na ovom području nije potvrđena. Na drugi brodolom ukazuje velika količina lomljenog balastnog kamenja. Ulomci različitog keramičkog posuđa, ponajviše amfora i egejskog kuhinjskog posuđa te dijelova tegula datiraju brodolom u antički period od 1. do 3. stoljeća.
Tijekom rekognosciranja pokušalo se locirati i brodolom u podmorju između Vrgade i otočića Artine. Nažalost, potraga je bila bezuspješna.
Većina od pregledanih pozicija nije prethodno zabilježena u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, stoga će se podaci s istraživanja moći iskoristiti za upotpunjavanje baze podataka podvodnih nalazišta koja se razvija u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, MACHU.HR. Neke od pregledanih lokacija bilo bi uputno i preventivno zaštititi. Program rekognosciranja podmorja Zadarske županije nastavlja se i u 2013.
Marina Šimičić