Istraživanje antičkog brodoloma u uvali Potkamenica na otoku Šolti

 U periodu od 27. 06. do 03. 07. 2020. godine provedeno je arheološko iskopavanje na položaju brodoloma u uvali Potkamenica. Osim djelatnika Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru; Maje Kaleb, Roka Surića, Zdenke Vrgoč, Luke Bekića i Mladena Pešića, na projektu su sudjelovali članovi udruge UPA Rostrum Split; Marko Lete, Marko Polić i Neven Lete. Prije samog iskopavnja, nalazište je snimljeno podvodnim kamerama kako bi se izradio 3D model zatečenog stanja. U svega 5 radnih dana otvorene su 4 arheološke sonde dimenzija 2x2 metra (ukupno 16m²) na poziciji gdje je utvrđeno da je brodska konstrukcija najbolje očuvana. Pronađena je kobilica u dužini od 7 metara sa rebrenim utorom i zanimljivim elementom za spajanje s petom pramčane statve (nažalost nije očuvana),te 35 djelomično sačuvane platice i 9 rebrenih nastavaka. Platice su međusobno spajane sistemom utora i jezičaca u gotovo pravilnim razmacima od 17 do 20 cm. Rebra su za vanjsku oplatu spojena većim drvenim čavlima okruglog presjeka. Brodska konstrukcija, odnosni svi njezini dijelovi su detaljno dokumentirani. Osim klasične nacrtne dokumentacije tlocrta i profila, fotografirano je oko 1000 fotografija za potrebe izrade 3D modela. Tijekom iskopavanja, ali i pregleda šireg područja brodoloma, pronađeno je mnogo fragmenata antičkog keramičkog posuđa. Riječ je uglavnom o raznim tipovima amfora (većinom porijekom iz sjeverne Afrike),ali su zastupljene i zdjelice te vrčevi. Među rebrima je pronađen i jedan keramički ribarski uteg. Osim keramičkih nalaza, otkriveni su i mnogobrojni željezni čavli, nekoliko balasnih kamenja, te jedan fragment konopa (!). Preliminarno, na temelju keramičkog materijala, brodolom se datira na kraj 4. ili na sam početak 5. stoljeća.

Provedbom ovog programa glavni je cilj istraživanje i dokumentiranje, no najznačajnija je ipak zaštita brodske konstrukcije kojoj prijeti daljna devastacija. Brodska konstrukcija je po završetku iskopavanja prekrivena dvostrukim slojem pijeska, geotekstila i kamena. Tijekom istraživanja na Šolti, proveden je i konzervatorski nadzor od strane Saše Denegrija, višeg stručnog savjetnika i ronioca u Konzervatorskom odjelu u Splitu nakon čijeg je posjeta nalazištu pokrenut postupak pravne zaštite brodoloma u vidu upisa na Listu zaštićenih kulturnih dobara u sklopu Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, te pokretanje postupka zabrane daljnjeg sidrenje na nalazištu.