Konzervatorsko – restauratorski radovi na pokretnim arheološkim nalazima s lokaliteta Murter, Bisage – Kornati
Istraživanje lokaliteta u podmorju otoka Bisage kod Kornata dalo je obilje arheološkog materijala, keramičkih tanjura, vrčeva, porculanskih šalica, ulomaka staklenih boca i metalnog posuđa. Nađeno je i preko četrdeset različitih tipova lula i izrezbareni kamiši od drveta. Pronađeni arheološki materijal je nakon vađenja iz mora donesen na konzervatorsko restauratorsku obradu. U prvoj fazi konzervatorsko-restauratorskog postupka bilo je potrebno procesom desalinizacije iz predmeta izlučiti štetne soli posebno kloride. Proces desalinizacije je započeo odmah po zaprimanju predmeta i tekao je na način da su predmeti sa pripadajućim signaturama izolirani mrežicama i potopljeni u bazene sa vodovodnom vodom. Količina ukupno izlučenih soli iz predmeta praćena je na način da je vodi u bazenu redovito mjerena vodljivost i određivana koncentracija klorida. Porast vodljivosti signalizirao je da je došlo do izlučivanja soli iz predmeta, dok se točna koncentracija klorida određivala instrumentalno potenciometrijskom titracijom.
Voda u bazenima je mijenjana kada bi koncentracija izlučenih klorida dosegla svoj konstantni maksimum, a sa svakom novom izmjenom koncentracijski maksimum je padao. U nekoliko zadnjih izmjena vodovodna voda je zamijenjena destiliranom čime se pospješio učinak desalinizacije.Po završetku desalinizacije predmeti su osušeni te pregledani pod uvećanjem kako bi se utvrdilo konzervacijsko stanje i odredio daljnji tijek konzervatorsko restauratorskih radova.
Zaprimljeni metalni predmeti su u relativno dobrom konzervacijskom stanju, površina im je u većoj mjeri prekrivena raznim produktima korozije, inkrustriranim školjkama, vapnenačkim i organskim naslagama. Porculanski i stakleni predmeti su djelomično fragmentirani, površina im je u većoj mjeri prekrivena različitim naslagama kalcifikatne prirode.
Manji broj keramičkih lulica zaprimljen je u fragmentiranom stanju i oštećen djelovanjem morskih organizama dok je većina keramičkih lulica u vrlo dobrom konzervacijskom stanju s vidljivim kalcifikatnim i vapnenačkim naslagama na površini.
Čišćenje keramičkih lulica provodilo se kombiniranom upotrebom skalpela različitih dimenzija, igala i dlijeta. Tvrdokorne vapnenačke naslage koje se nisu mogle ukloniti mehaničkim putem očišćene su kemijski upotrebom blago kisele vodene otopine, čiji je višak po završetku čišćenja uklonjen ispiranjem u velikim količinama destilirane vode. Nakon čišćenja i skidanja površinskih naslaga keramičke lulice su konsolidirane potapanjem u 3%-tnu vodenu otopinu akrilnog konsolidanta.
Tvrdokorne naslage sa površina porculanskih predmeta uklonjene su upotrebom skalpela različitih dimenzija. Radilo se pod povećalom vrlo oprezno kako nepažnjom ne bi oštetili izvornu površinu porculanskih predmeta na kojoj su nakon čišćenja vidljivi razni crteži i pečati. Stakleni ulomci očišćeni su pranjem u otopini blagog deterdženta. Zbog dobrog konzervacijskog stanja staklenih i porculanskih predmeta nije bila potrebna konsolidacija istih.
Metalni nalazi su čišćeni kontrolirano mehanički pod mikroskopom do otkrivanja izvorne površine koja je na svim predmetima djelomično oštećena. Korišteni su skalpeli i četkice različitih profila i dimenzija, mikropijeskarnik i električni mikromotor. Kao završna zaštita na površinama metalnih predmeta korištena je mješavina reverzibilnih lakova Paraloid B72 i Cosmoloid H80 u toluenu.
Nakon provedenih konzervatorsko restauratorskih radova izrađena je tehnička dokumentacija za svaki pojedini predmet u kojoj su zabilježene i opisane sve faze radova kao i sva korištena sredstva.
Antonija Jozić