Novovjekovni brodolom s početka 17.st. na pličini Mijoka kod Murtera

Odjel za podvodnu arheologiju, Hrvatskog restauratorskog zavoda od 2006.g. provodi podvodna zaštitna istraživanja novovjekovnog brodoloma s početka 17.st. Lokalitet se nalazi u Murterskom moru, na rubu pličine Mijoka na dubini 37 – 40 m. Godine 2001. nalazište je prijavljeno, no tada je već bilo u potpunosti devastirano od lokalnih ronilaca. Brodska konstrukcija bila je uništena, a sav vidljivi materijal bio je opljačkan, na dnu je ostalo vidljivo jedino željezno sidro. Stručni uviđaj ipak je pokazao da se na morskome dnu još se uvijek nalazi sloj pijeska s vrlo vrijednim arheološkim nalazima. Riječ je o ostacima potonuloga broda koji je krenuvši iz Venecije uobičajenom trgovačkom rutom, prevozio teret namijenjen trgovini po lukama Jadrana i istočnog Mediterana. Od 2006.g uslijedile su četiri arheološke kampanje, koje su dale bogat i vrlo zanimljiv arheološki materijal.

Trgovački teret činile su sirovine i poluproizvodi, te roba namijenjena za praktičnu i široku upotrebu, ukrasna roba i zlatarski materijal proizveden u srednje i sjevernoeuropskim obrtničkim centrima poput Nürnberga i staklarskim radionicama Murana. Na temelju obrtničkih signatura na predmetima poput malih sunčanih satova od slonove kosti ili trgovačkih žetona, brodolom je datiran u sam početak 17. st. U lipnju 2010.g. u sklopu programa Rekognosciranja šibenskog podmorja, Odjel za podvodnu arheologiju HRZ-a, proveo je zadnju kampanju istraživanja ovog lokaliteta. Materijal koji je izašao na vidjelo u ovoj kampanji nadovezuje se na onaj pronađen do sada, mali sunčani satovi od slonove kosti, mjedene zlatarske vage s utezima, mjedeni katanci, te veliki broj raznobojnih perlica od stakla i staklene paste. Pronađeno je više inkrustiranih srebrnih novčića. Riječ je o dva tipa poljskih srebrnih polugroša datiranih gotovo jedno stoljeće ranije od ostalih nalaza na lokalitetu i nekoliko srebrnih ugarskih denara. Zbog inkrusta kojime je više komada slijepljeno i prekriveno, tek će se nakon konzervacije moći ustanoviti o kojoj je seriji novca riječ. Tokom zadnjih istraživanja na nalazištu je pronađena i jedna zlatna ugarska forinta s likom vladara u oklopu i godinom kovanja 1587. na aversu. Na reversu, u središnjem polju nalazi se lik Bogorodice s malim Isusom u krilu s natpisom: PATRONA:VNGARIE. Ovaj novac kovao se za Sigismunda Báthorya, koji je vladao od 1581 do 1589.g.

Vesna Zmaić